Jeste li se ikada pitali Å¡to se dogaÄa s vaÅ¡im tijelom dok sluÅ¡ate techno ili kako ta vrsta glazbe stvara osjeÄaj zajedniÅ¡tva i pripadnosti? Ukoliko jeste, ali i ako niste, a voljeli bi se educirati, odgovore potražite u nastavku!
Portal DJ Broadcast je pregledao najzanimljivija istraživanja o fiziÄkim, socioloÅ¡kim i kulturalnim aspektima rave kulture, na temelju kojih mogu slobodno napisati kako Äe mnoga istraživanja (studije) oboriti Å¡iroko rasprostranjene mitove i potaknuti vas na razmiÅ¡ljanje.
1Techno nadilazi rasna i klasna ograniÄenja jer nas vraÄa naÅ¡im plemenskim korijenima
Aaronson tvrdi da za razliku od noÄnih klubova, koji su elitistiÄke institucije, techno floorovi su otvoreni svima i miÄu hijerarhiju izmeÄu rase i klase. âTi floorovi postali su sekularna ritualna mjesta emancipacije i osloboÄenja od sve jaÄeg guÅ¡enja druÅ¡tvaâ, navodi Aaranson. âPlesni podij zbog snažne i ponavljajuÄe prirode zvukova koji podsjeÄa na afriÄke plemenske plesove stvara osjeÄaj zajedniÅ¡tva koji virtualno zadovoljava osjeÄaj izolacije i ograniÄenja koje ugrožava druÅ¡tvo. Zbog izvantjelesnog iskustva koje može biti uzrokovano plesom, pretpostavlja se da je netko tko pleÅ¡e na techno, miÄuÄi se na prodornu i ponavljajuÄu glazbu, âosloboÄen od druÅ¡tvenih pravilaâ.
(Beatrice Aaronson, âDancing Our Way Out of Class through Funk, Techno or Raveâ)
2Ljudi rejvaju kako bi pobjegli i plesali sa istomiÅ¡ljenicima te tako tvore posebnu zajednicu koja im dozvoljava da izraze âsebeâ
Goulding tvrdi da je iskustvo iz noÄnih klubova povezano sa raznim ponaÅ¡anjima koja su povezana sa fragmentiranjem (podjelom) i identitetom. To ukljuÄuje narcisistiÄki identitet (osobnost), pojavljivanje novih zajednica, potrebu za bijegom, angažman i produljeni hedonizam. Njegovo istraživanje želi odgovoriti na dva pitanja: ZaÅ¡to ljudi idu na rave-ove i kakva je priroda rejverskog iskustva iz perspektive samih rejvera?
Autor otkriva da je rave iskustvo koje pomaže pojedincima i skupinama da stvore znaÄenje iz zbunjenosti tako Å¡to im nudi alternativan naÄin postojanja, Å¡to im dopuÅ¡ta stvaranje i upravljanje sobom. To je iskustvo u kojem se osoba od âautsajderaâ pretvara u Älana ekskluzivne zajednice. Oni koji se nalaze u klubu roÄeni su da budu posebni, drukÄiji i vrijedni pažnje.
âPlesni klub je hiperrealna okolina u koju pojedinci mogu pobjeÄi i nadrogirati se plesomâ
Rave dokazuje formiranje âneo-plemenaâ, a to su kratkotrajne grupe u kojima postoji konstantno micanje naprijed-natrag izmeÄu plemena i mase. Ono Å¡to povezuje Älanove rejverskih neo-plemena nisu formalna pravila, veÄ âzajedniÄke emocije, životni stil, nova moralna uvjerenja, osjeÄaj nepravde i konzumerizmaâ. Vikendima ljudi koji su se okupili da sudjeluju u zajedniÄkom iskustvu tvore privremenu zajednicu koja nestaje nakon Å¡to iskustvo zavrÅ¡i.
Ovakvo ponaÅ¡anje naglaÅ¡ava temeljne kulturne vrijednosti koje ukljuÄuju djeÄju nevinost i odbijanje da se odraste. âPlesni klub je hiperrealna okolina u koju pojedinci mogu pobjeÄi i nadrogirati se plesom. Ljudi se osjeÄaju sigurnima.â, objaÅ¡njava Goulding. Äinjenica da netko možda samo želi plesati Äini potpuno prihvatljivim da netko ode u klub sam.Â
3Vaš Facebook profil može pokazati da li se drogirate prilikom clubbinga
Na facebook profilima konzumenata droga postoji nekoliko indikatora o tome. Rezultati iz uzorka od 338 studenata pokazuju da konzumenti droga viÅ¡e komentiraju elektronsku glazbu, ÄeÅ¡Äe  odlaze na evente sa elektronskom glazbom i imaju viÅ¡e Facebook prijatelja u usporedbi sa onima koji se ne drogiraju. To upuÄuje na zakljuÄak da se temeljem sadržaja neÄijeg Facebook profila može zakljuÄiti uzima li osoba droge ili ne.
4Techno može biti uÄinkoviti tretman protiv bolova
Mnoga istraživanja pokazala su da glazba može biti uÄinkoviti tretman za bol. U razmatranju uÄinaka techno glazbe, Gerra i dr. otkrili su da se znaÄajno poveÄava koliÄina beta-endorfina, adreno-kortikotropnog hormona (ACTH), norepinefrin plazme, hormona rasta i kortizola. ZakljuÄak je da sluÅ¡anje techno glazbe uzrokuje promjenu u neuotransmiterima, peptidima te hormonalnim reakcijama povezanim sa mentalnim stanjem i emocijama. Glazba ne samo da može umanjiti bol, veÄ stvarno može pomoÄi da rastete. Ali ovo je primjenjivo samo ako volite techno glazbu, u suprotnom može pogorÅ¡ati vaÅ¡e mentalno stanje. Stoga Äe vaÅ¡a osobnost odrediti kako Äete reagirati na techno glazbu.
Nadalje, zbog bioloÅ¡kih uÄinaka techno glazbe i njezine dokazane sposobnosti da poveÄa izdržljivost i smanji negativne efekte tjelovježbe, lako je razumjeti veliku povezanost izmeÄu techna i cjelonoÄnog plesanja.
5Ne drogiraju se svi koji idu na techno partyje
Istraživanje  provedeno u Austriji u kasnim 90-ima pokazuje da samo polovica prosjeÄne publike na dogaÄanjima sa elektronskom glazbom konzumira ilegalne droge. NajÄeÅ¡Äe konzumirana droga je kanabis, a oko 15-20% uzima ecstasy ili amfetamine 1-4 puta mjeseÄno, iako postoji povezanost izmeÄu konzumacije droga i  sudjelovanja u techno party sceni.
(Tossmann i dr., âDrogenaffinität Jugendlicher in der Techno-Party-Szeneâ)
6Rave kultura se pogreÅ¡no asocira sa mladima, no jednako je uobiÄajena i kod ljudi starijih od 30 godina koji odbijaju prilagoditi se obiteljskom idealu koji se povezuje s njihovim godinama
Nakon analize potroÅ¡aÄkog ponaÅ¡anja i rejverskog iskustva, istraživanje pokazuje da suprotno popularnom uvjerenju koje klasificira rave kulturu sa mladima, postoji mnogo viÅ¡e zrelih clubbera starijih od 30 godina. Ti rejveri od trideset-i-neÅ¡to spadaju u dvije kategorije. U prvoj su oni koji su zapoÄeli sa scenom i ostali joj vjerni i obiÄno su to profesionalci sa malo obiteljske odgovornosti. U drugoj su oni koji su kasno doÅ¡li na scenu te su ju iskusili nakon Å¡to su proÅ¡li proces graÄenja karijere, braka i âpronalaženja samog sebeâ. Ovi rezultati su u skladu sa istraživanjem koje je proveo Featherstone (1999.g.) i koje je pokazalo da se mladenaÄki životni stil pomiÄe prema gore (tj. prema vrhu ljestvice, Å¡to znaÄi da ga viÅ¡e ljudi prakticira i prihvaÄa). Smatra se da se takvi ljudi odbijaju prilagoditi idealu za one od trideset-i-neÅ¡to, odnosno oÄekivanjima o posveÄenosti obitelji i aktivnostima za slobodno vrijeme.