Lipanj i toplije vrijeme vani su više nego dovoljan razlog da se klupska scena, koncerti, festivali, kao i bilo kakva događanja presele na zrak. Međutim, čini se da tako ne misli svatko. Bar ne stanari kvarta Pećine u Rijeci koji su razlog otkazivanja lanjskog, novopečenog i uspješno održanog festivala RItam s mora, održanog na plaži br. 6., Grčevo podno Pećina.

Dok se u Zagrebu otvaraju novi klupski prostori, bojkotira odlazak u neke zbog neslaganja s njihovom politikom ili nezadovoljstvom uvjeta, kao i muku muči s privlačenjem publike od silne ponude, nezainteresiranosti ili nedostatka novca za izlaske, s obzirom na stanje u državi koja ima previše nezaposlenih mladih ljudi, kao i siromašnih, sad pogotovo nakon nedavnih poplava gdje su građani na pojedinim područjima još više osiromašili, zatvaranjem Stereo dvorane, Rijeka je postala grad u kojem praktički više ni nema nekog poštenog klupskog i koncertnog prostora za klubere/partijanere/rejvere i ljude željne koncerata, glazbe i zabave.

RSM2
Doduše, ima par kafića od kojih su neki registrirani kao klubovi, iako baš ne izgledaju potpuno tako, bar ne ako se uzmu u obzir neki stroži „kriteriji“ s gledišta klabera, tipa zvukovno ozvučenje, redovita gostovanja stranih i domaćih dj-a cijelu noć, radno vrijeme minimalno do 6h, velik plesni podij, chillout zona, garderoba…

Ali ono što Rijeka ima napretek su zanimljive lokacije od kojih su se neka koristila i koja se koriste za razna događanja (festivali Hartera, Republika fest, Student Day Festival, Riječke ljetne noći, Ri Rock, Riječki karneval, Ljeto na Gradini), kao što su silni industrijski napušteni i nedovoljno korišteni prostori bivših tvornica koji svjedoče o bogatoj riječkoj industrijskoj prošlosti (tvornica papira “Hartera”, tvornica “Torpedo”, tvornica motorne opreme i ljevaonica “Rikard Benčić”, skladište Exportdrva na Delti, skladište 41 u Porto Barošu), bunkeri, tuneli i bivše vojarne (najpoznatiji je grafitom oslikani bunker pokraj upravne zgrade Luke Rijeka i Lučke uprave), brodovi (brod nekadašnje jugoslavenske ratne mornarice i Titovo prijevozno sredstvo – Galeb, Botel Marina, disco club Nina, Arca Fiumana-Makina), lučki prostori – lukobran i terminal (bivši klub Terminal), trgovi, šetnice, ulice, gatovi, parkirališta, parkovi (Korzo, Titov trg-Kont, Gat Karoline Riječke, Delta parkiralište, Trg sv. Barbare, Trg Grivica, Trg Riječke rezolucije, perivoj Ville Ružić na Pećinama, Kazališni park ispred zgrade HNK Ivana pl. Zajca, Ulica Šime Ljubića, Arheološki park), kino dvorane (Art-kino Croatia, bivše kino sa klubom u prizemlju Teatro Fenice), muzeji (Peek&Poke), kašteli, povijesne gradine, katedrale (Trsatska gradina, Katedrala sv. Vida, veliki klaustar samostana na Trsatu), bivši hoteli (plaža bivšeg hotela Park na Pećinama), trgovački centri, sportski objekti (krov Tower centra, centar Zamet), kafići-klubovi na neobičnim mjestima (Tunel, Život), okolna mjesta (ljetna pozornica u Opatiji, autokamp Preluk) i slično, te ono na što se obično i zaboravlja kad je Rijeka u pitanju, upravo zbog te industrije – plaže (one na kojima su se organizirali neki događaji – Grčevo, Glavanovo, Igralište, Ploče na Kantridi), koje je Grad zadnjih godina odlično oživio i posvetio im pažnju njihovim uređenjem, pa su tako počele stizati i priznanja u obliku Plave zastave (oznaka kvalitete plaže uz određene kriterije: zaštita okoliša, te edukacija i informiranje o istoj, čisto more, sigurnost i održavanost plaže…) i Plavog cvijeta (nagrada Turističkog cvijeta – kvaliteta za Hrvatsku, za najbolju urbanu plažu).

To je i jedan od razloga zašto se grupa individualaca, udruga Pajol, dosjetila prošle godine napraviti nešto posebno za stanovnike svojeg grada… RItam s mora, besplatni trodnevni glazbeno-likovno-ekološki događaj na izuzetnoj lokaciji plaže, jer nema svatko ispred sebe pogled na more i otok Krk, s desne strane DOK brodogradilišta Viktor Lenac u kojem su ogromni brodovi, a s lijeve strane pogled na Rijeku i teretne brodove na moru. Ove godine se također trebalo tri dana, od 05. do 07. 06. 2014., odvijati glazbeni žanrovski neograničen program s izvođačima kao što su Jinx, Fit, Quassar, Moskva i drugi riječki bendovi, mladi demo bendovi, te DJ-evi na pozornici u obliku pontona usidrenog u moru odmah do betoniranog dijela plaže, velika ekološka akcija koja bi obuhvaćala: čišćenje plaže, sadnju biljaka, ronjenje i čišćenje podmorja, malu školu kajakarenja, dječju eko mađioničarsku predstavu, hranu i piće za eko-volontere, kamp za posjetitelje izvan Rijeke u kojem će moći prespavati, prijevoz brodom od Grada do Pećina, dok su za vizualni dio unutar festivalskog područja, osim raznih izložbi, od Gorana Štimca, Mirne Sišul, Jure Divića itd., trebali biti zaduženi i studenti riječke Akademije likovnih umjetnosti pod vodstvom prof. Damira Stojnića na jedinstvenom projektu oslikavanja DOK-a 11, koji se nalazi u samoj uvali Martinščica i fizički dijeli Grad Rijeku i Kostrenu, za kojeg vjeruju da je ”jedinstven u Europi kako zbog zahtjevnosti samog oslikavanja tako i zbog svojih dimenzija. Dužina DOK-a je 246 metara, a vidljiva visina iznad nivoa mora je 17 metara što iznosi 4182 m2 površine za oslikavanje. Taj projekt zasigurno će privući kako domaće tako i strane medije, a po završetku bi trebao biti i nezaobilazna turistička destinacija.”

[quote_box_center]Cilj organizatora je “povezati ljude koji žive, rade ili se kupaju na Pećinama u izgradnju multisadržajnog festivala, i tijekom tri dana stvoriti pozitivnu i poticajuću atmosferu.”[/quote_box_center]

Htjeli ste se zabaviti i družiti tri dana na plaži uz ponuđeni sadržaj? E, pa, slobodno zaboravite na to jer nekolicina stanara, kako kruže priče po internetu, njih sedam, se odlučila usprotiviti tisućama ostalih željnih zabave i ugodnog druženja. Slična priča o pritužbi stanara na organizaciju festivala je započela i prošle godine tijekom njegovog odvijanja. Zbog nepostojanja suživota i nerazumijevanja organizatori su ove godine otkazali festival.

RSM3
”Na našu najveću žalost objavljujemo da je festival RItam s Mora 2014 OTKAZAN. Nakon nekoliko tjedana agonije, morali smo popustiti pritisku i prijetnjama nekolicine stanovnika Pećina i donijeti ovu bolnu odluku. Zahvaljujemo se svima koji su željeli doći, nastupati, sudjelovati, volontirati i svima koji su nas podupirali od samog početka i koji su naš festival smatrali dobrim i hvalevrijednim projektom. Vidimo se na Grčevu – na kupanju! Like = dislike … vaše komentare dostavit cemo stanarima.”

Umjesto toga će se danas (7.6) na istoj lokaciji održati javna tribina, a prije toga i mirna prosvjedna šetnja “na inicijativu nekolicine (nezadovoljnih) građana, organizatora koncerata i glazbenika sa scene. Mirni prosvjed biti će izraz nezadovoljstva zbog trenutnog stanja na sceni te nezainteresiranosti i sporosti gradskih struktura za rješavanje istih, u prvom redu slučaja Kluba Palach koji nije u funkciji već predugo vremena. Uz probleme Kluba Palach, povod prosvjedu je i nedavni događaj gdje 7 građana Rijeke svojim pritiskom na organizatore dovodi do otkazivanja festivala “Ritam s mora” na kojem je prošle godine kroz 3 dana bilo blizu 10 000 posjetitelja i još puno veći broj ljudi koji taj festival podržavaju. Smatramo poražavajućim da grad Rijeka koji se voli dičiti titulom multikulturalnog i alternativnog (rokerskog) grada je prešutno dozvolio otkazivanje jednog takvog za kulturu i promidžbu grada bitnog festivala.”

RSM4
—Nemirni studiji vas pozivaju na javnu tribinu: „POLITIKA KORIŠTENJA JAVNOG PROSTORA“ —

U subotu 07.06.2014. s početkom u 18h na pontonu vezanom za mol plaže br.6 na Pećinama dakle na mjestu na kojem se u to vrijeme trebao odvijati glazbeni dio festivala Ritam s Mora, održati će se tribina s temom iz naslova i s gostima:

Emil Jurcan- građanska inicijativa za Muzil, Pula
Andrej Lukšić – profesor s ljubljanskog fakulteta političkih znanosti
Berislav Pavišić- odvjetnik, stanar Pećina
Nebojša Zelić-dr.sc.Filozofski fakultet Rijeka
Predstavnik gradske uprave

Po definiciji javni prostor je područje ili mjesto koje je otvoreno i dostupno svim građanima, bez obzira na spol, rasu, nacionalnu ili socio-ekonomsku pripadnost i dob. Praksa je nažalost nešto sasvim drugo od službenih definicija. Slučajevi kao što su davanje u koncesiju pulskog Muzila ili dubrovačkog Srđa ili najbizarnija priča o pokušaju naplaćivanja šetnje kroz svaku šumu u Hrvatskoj tjeraju nas da se ponovno zapitamo što je javni prostor.
Da li je javni prostor svačiji ili ničiji, tko ga ima pravo koristiti i pod kojim uvjetima? Pitaju li se građani kako se koristiti javnim prostorom ili o tome odlučuje nekoliko ljudi.

—Pozivamo vas da aktivno sudjelujete na tribini! Organizator tribine: NEMIRNI STUDIJI—

Nezavisnu riječku kulturnu scenu i društveni život bi na neki način zasada mogli ukratko prikazati ovako sa nekim značajnim događajima:
– zatvaranje klubova poput Stereo dvorane, Tenk kluba, Discordije, bivše Točke koja otkad nije Točka stalno mijenja vlasnike i ime, a svaki put to obično završi zatvaranjem (zadnje poznato ime je Penthouse) pa se partijanje seli u kafiće;
– festival koji je započeo skromno, s vremenom se dokazao svojom kvalitetom i posjećenošću, čak i stranih turista tijekom godina, postao globalno poznat, dobio svjetska priznanja za svoj rad da bi se potom smanjilo financiranje iz gradskog proračuna i narušile njegove bitne značajke zbog organiziranja, najavljivanja i održavanja u zadnji čas u sklopu drugog festivala pa je i posjećenost manja (Hartera festival), da bi se potom nerazumno potrošilo velike svote gradskog novca zbog pokretanja novog festivala kreativnosti i progresivne kulture o kojem se nakon početne, iduće godine ništa ne naslućuje (Republika fest);
– spontano nastajanje nečega neoubičajenoga zbog inicijative pojedinaca što će se kasnije prometnuti u riječki dvodnevni maškarani party, (a nije Riječki karneval!), mijenjanje lokacije, organizatora i djelomično imena (Carnival Party – od Zadarske ulice preko Jadranskog i Koblerovog trga, Gata Karoline Riječke, šatora na parkiralištu Delta, do skladišta Exportdrva i mijenjanje naziva u Carnival DJ Session);
– zatvaranje najpoznatijeg i najdugovječnijeg kluba Palach u centru grada odlaskom njegovog zadnjeg vlasnika i dodijeljivanje Palacha na 5 godina Savezu udruga Molekula i Studentskom kulturnom centru Sveučilišta u Rijeci s novim kompliciranim modelom upravljanja (voditelj – ugostitelj – Grad) gdje bi se ugostiteljski dio trebao potpuno odvojiti od programskog ponudom u zakup na posebnom natječaju. Natječaj je objavljen, a ideja je da novac od zakupa, Grad vrati u program, Molekuli i SKC-u. Sve to je odgodilo njegovo otvaranje pa se tako sad iznimno otvori za pojedine događaje kad se ne zna gdje će se;
– nadugovječniji festival u regiji koji je obilježio riječku glazbenu kulturu nudi mladim nadama (neafirmiranima i demo bendovima) priliku da pokažu što znaju; nastupom na njemu je započela karijera mnogih današnjih riječkih poznatih bendova koji također nastupaju u sklopu festivala, a svake godine se “najavljuje” njegovo propadanje (Ri Rock festival, organizira ga udruga Ri Rock);
udruga RiRock koja “tijekom ljetnih mjeseci provodi projekt poboljšavanja kvalitete kulturnih događanja u gradu Rijeci, kada se klubovi zatvore i kada nedostaje koncertnih događanja općenito” su pokrenuli dvodnevni mini festival neafirmiranih bendova koji sada broji svoje treće izdanje (Delta Summer Street Session);
– procvat malog projekta-festivala edukativno-informativnih, ali i popularno-zabavnih događaja koji se na kraju zbog dvije pozornice, popratnog sadržaja, velike posjećenosti i poboljšanja pretvori u velik na tragu nekadašnjih (Student Day Festival);
– novi festival sa manifestacijama koje će se odvijati tijekom njegovog trajanja kroz različite medije i događaje (koncerti, filmovi, likovna umjetnost, tribine), bavi se glazbom koja je okosnica i poveznica, njenim promišljanjem kroz različite umjetničke forme i medije s čime otvara nove, drugačije poglede na samu glazbu, te općenito na koncertnu i klupsku kulturu, projekt kojim započinje suradnja između udruge Diston (Distune Promotion) i Studentskog kulturnog centra Sveučilišta u Rijeci, koji su ujedno i organizatori. Music is Everywhere je bio slogan ovogodišnjeg izdanja koji je zaokružio programsku shemu (Impulse festival);
– novi festival elektronske glazbe koji osim domaćih dovodi i strane underground izvođače u ljetnim mjesecima u suradnji sa stranim organizatorima (Delta Sounds);
– prvo proceduralni problemi, a kasnije komplicirana pravna procedura zbog koje su primorani odustati od organiziranja međugeneracijskog minifestivala na javnoj površini, pa se umjesto na otvorenome kod Spomenika oslobođenja u parku na Delti na kraju održao u zatvorenom prostoru, Tunelu (Kontanje);
– daljnje funkcioniranje nezavisne kulturne scene mimo zatvorenih objekata i pronalazak novih rješenja (“HeartEra je projekt u kojem zajednica gradi kulturno-društveno-umjetničko-edukacijski centar na prostorima bivše tvornice Hartera.”, zgrada bivše tvornice Istravina, Ivex, sada poznata i kao Molekula, također je pogodna za održavanje raznih događaja; Studentski kulturni centar, Klub mladih, Art kino Croatia, Radio Sova-studentska emisija na Radiju Rijeka, Sveučilište Rijeka i kampus na Trsatu (novi studiji), udruge: Savez udruga Molekula /Škatula, Distune, Klub ljubitelja buke, Drugo more, Prostor Plus, Filmaktiv, Tranzicijsko fikcijsko kazalište TRAFIK, Kazalište Hotel Bulić, bivši član koji sada ima partnersku funkciju, Katapult/, PUK, RiRock).
– otvaranje novih manjih klubova-unikatnih kafića sa tematikom nezavisne scene (nekada Big Rock Mamma, zatim Place, sada Život, Tunel, Beertija&Klub. na Trsatu, Dnevni boravak, Rakhia bar, Nemo pub, Bačva, Cukarikafe, Nad urom, beach barovi Morski prasac, Pajol itd.);
– javna okupljanja i druženje mladih ljudi na javnim kultnim mjestima (ispred hotela Continental – popularno Kont, Jadranski trg – točnije ispred bivše Riječke banke, parkirališta – Delta i dr., Gat Karoline Riječke). “Nedavno je donešena i prihvaćena Gradska odluka o komunalnom redu prema kojima je konzumiranje alkohola na javnim površinama postalo prekršaj koji će se kažnjavati s 500 kuna, a za provedbu ove mjere bit će zaduženo komunalno redarstvo u suradnji s policijom jer komunalni redari nemaju zakonsko pravo legitimirati građane.” Ova odluka je izazvala dosta polemike u javnosti jer mladi ljudi smatraju da je njome zabranjeno njihovo javno okupljanje i druženje koje se često odvija uz alkohol na javnim mjestima pa je odlučeno zasada da se do kraja godine izdaju upozorenja.

hartera2012
Rijeka
se voli dičiti svojom tolerantnošću, otvorenošću, raznolikošću, multikulturalnošću, nezavisnom kulturnom scenom, suživotu svih i svačega, i jedna je od rijetkih gradova osim Zagreba koju se prepoznaje po svojoj nezavisnoj kulturi i sceni, novim projektima, no čini se kako u posljednje vrijeme stvari ne idu baš najbolje.

Činjenica je da stanovništvo stari, mladi ljudi nezadovoljni načinom života, nezaposlenošću i crnom budućnošću sve više odlaze iz države, natalitet pada, stvara se međugeneracijski jaz, ukidaju se prava, manipulira se dostupnošću prostora…život ljudskog bića nije niti ga definira samo posao, a kako ćete koristiti svoje slobodno vrijeme se čini kao važno pitanje, makar ga provodili izlascima u klubove, na kavi u obližnjem kafiću, šetajući ulicom ili trgom, slušanjem glazbe doma, na koncertu ili partiju, druženjem s prijateljima na klupici u nekom parku ili na plaži, bavljenjem sportom koje ne mora biti samo u dvorani, obogaćivanjem svoga bića kulturom, edukativnim sadržajima itd. Zamislite kako bi bilo da ne možete ništa od toga raditi…sve to vodi dubljim pitanjima i filozofiji koje ostavljam čitatelju ili čitateljici ovog teksta na promišljanje.

Ovakvi događaji potežu pitanja jer sve ono što započinje na mikro razini proteže se do makro razine i obrnuto, nešto kao uzrečica misli globalno, djeluj lokalno, a poznato je da se kod nas uvijek uskače u sve bez nekog konstruktivnog plana i razmišljanja dugoročno, a redovito zahvaća sva područja života građana-pojedinca-osobe-čovjeka, iako se možda ne čini tako jer nije vidljivo u svim aspektima. Dodirna točka je zasigurno politika u sklopu države, koja većinom određuje naše živote svojim odlukama bez obzira bavili se mi njome aktivno ili ne. Funkcija politike bi ustvari trebala biti da radi na korist svojih državljana, no kako pokazuju ogledni primjeri u zadnje vrijeme, ako se pita mlađe stanovništvo ove države, nekako se najviše ide protiv njih, a sve u svrhu zadovoljavanja interesa pojedinaca i profita koje pretjerano ne zanima budućnost novih naraštaja. Ako nam je već uništena industrija u klasičnom smislu proizvodnje (pogledajte samo gornji popis svih tih bivših tvornica) zašto onda ne razvijati industriju u neklasičnom smislu? Kultura, pogotovo ova nezavisna, je isto proizvod/usluga, u ova vremena sve više bitnija.

Primjer otkazivanja RItma s mora, kao i djelomičan prikaz nezavisne riječke kulturne scene i društvenih događaja se možda čine beznačajnim kao kap u vodi, ali ovdje su sagledni kao ogledan primjer društvenih promjena. Upravo ta nezavisna kultura može biti i dijelom rješenja izlaska iz vječite krize u kojoj se nalazimo, dajući nam poslove, stvaranjem marke/brenda (engl. brand) na međunarodnoj sceni, što nije ništa čudno s obzirom da smo najpoznatiji kao turistička destinacija, odsada i kao najpoželjnija festivalska destinacija, pogledajte samo po čemu prepoznajete ostale države pa će vam biti jasno (npr. uzmimo za primjer samo Veliku Britaniju). Tko bi rekao pred par godina da će se u Hrvatskoj odvijati toliko puno festivala ili da će nas se zvati novom Ibizom? Ako je sada naše vrijeme, zašto to ne iskoristiti?

Rijeku zasigurno obilježavaju padovi i usponi, a kakva nam budućnosti prethodi valja vidjeti da li ćemo je dočekati u svijetlom ili mračnom tonu.

-DD-

Greška WordPressa ›

Pojavila se kritična greška na vašoj web-stranici.

Saznajte više o otklanjanju grešaka u WordPressu.