ââ¦Kažem ti da to ne vodi u dobrom smjeru. Možda to sad tako ne izgleda, ali vidjeti ÄeÅ¡ kroz koju godinu. Tehnologija je u naÅ¡oj priÄi manje presudnaâ¦â. To su bile rijeÄi mog dragog tamnoputog poznanika, autora i DJ-a, dok smo nakon fine veÄere u jednom trogirskom restoranu pijuckali vino i razglabali o aktualnim trendovima, tehnologiji I projekcijama moguÄih buduÄih tehniÄkih i tehnoloÅ¡kih promjena na lijepoj naÅ¡oj techno sceni…
Meni je, iskreno, to zvuÄalo poput jednog od logiÄkih i znanstveno potkrijepljenih proroÄanstava globalne apokalipse, no ne uzeti u obzir vrlo osobni stav jednog od ljudi Äiji me rad djelomiÄno usmjerio kao autora, bilo bi u najmanju ruku skakanje u vlastita usta. ProÅ¡lo je od tada 6-7 godina. Äesto se sjetim te prekrasne veÄeri i druženja sa starim prijateljima, no upravo dugi, viÅ¡esatni razgovor sa detroitskim umjetnikom, ostao je do danas urezan u mom pamÄenju. SjeÄam se da sam na taj party doÅ¡ao ânaoružanâ samo laptopom i Serato Scratch Live kutijicom. Sve skupa je imalo masu od nekih 4-5 kilograma, Å¡to je preraÄunato u ploÄe jedva 20ak komada. Uz opasku da je broj pjesama u laptopu ograniÄen samo prostorom na hard discuâ¦Prokleto praktiÄan naÄin da se bez veÄe muke, na tulum ponese fonoteka, koja bi preraÄunata u vinilne ploÄe znaÄila pun kamion… No, nisu svi objeruÄke prihvatili taj tehnoloÅ¡ku bum i olakotnu situaciju za iskrivljene kiÄme.
Vratimo se mi na Äesto spominjani i pomalo izlizani termin âundergroundâ. Å to on u biti znaÄi u tehnoloÅ¡kom dijelu priÄe i po Äemu se razlikuje od nekog drugog sustava razmiÅ¡ljanja i vrednovanja?
TumaÄenje aspekata undergrounda ne može biti obuhvaÄeno u jednoj ili nekoliko reÄenica. Da bi se stvarno shvatilo i usvojilo, potrebno je priÄu sagledati slojevito iz nekoliko razliÄitih kuteva i sa odreÄenim vremenskim skokovima. Mi se ovdje bavimo tehnologijom koju u svom radu koriste DJevi, pa Äu se potruditi da ne odem previÅ¡e izvan tog puta..
Nemali broj underground DJeva koristi moderne gadgete u svom nastupu. U âneundergroundâ priÄi, niti jedan DJ ne puÅ¡ta ploÄe. U toj sferi, vinil je odavno zastario medij i mjesto mu je u muzeju (ili na underground partyima). Jednom godiÅ¡nje, nekolicina tvrtki proizvodi najnovije alate za DJ-eve (mixeri, CD playeri, effect boxes, software, controlleriâ¦). Imati ispred sebe proÅ¡li model bilo Äega, za mainstream artiste Äiji se honorari piÅ¡u sa 4 ili 5 nula, graniÄi s incidentom. Dobar dio tih artista ima ugovore s vodeÄim proizvoÄaÄima DJ tehnologije (Pioneer, Allen and Heath, â¦) i u svom ugovoru imaju precizno specificiran popis najnovijih top modela, koje na velikim komercijalnim pozornicama znamo vidjeti i u dvostrukoj koliÄini od potrebne, za sluÄaj da neÅ¡to zakaže.
âUndergroundâ DJ-evi uglavnom dugo drže odabrani alat. Poznato i prijateljsko okruženje je prvi preduvjet da bi se artist osjeÄao ugodno. Oni koji puÅ¡taju glazbu s gramofona u 99% sluÄajeva ne priznaju niti jedan gramofon osim legendarnog Technicsa SL1210 koji je sunce ugledao 1972. godine i do 2010. gotovo nepromjenjen uveseljavao tisuÄe DJ-eva Å¡irom svijeta. Na sliÄan naÄin, Allen and Heath je plasirao svoj Xone 92 mikser koji, kako zbog sounda, tako i zbog funkcionalnosti i ergonomije, DJ-evi jednostavno obožavaju. Možda joÅ¡ tu mogu nabrojati i Sennheiser HD25 sluÅ¡alice. I tu nabrajanje staje.
ZaÅ¡to sad ja tu opet guram nesretni underground DJ-ing u tekst? Vrlo jednostavno, to je jedini otoÄiÄ u oceanu glazbene industrije, koji ima joÅ¡ jedan otoÄiÄ u sebi, kog nije briga za to Å¡to suvremena tehnologija gura na tržiÅ¡te. Sadržaj je i dalje ispred forme, a artisti i dalje stvaraju nova djela, ne obaziruÄi se previÅ¡e na to hoÄe li im to stvaralaÅ¡tvo donijeti neku dobit ili afirmaciju. Point arta i jest potreba da se unutarnji nemir, inspiracija i nekad potpuno sulude ideje materijaliziraju kroz vidljivo ili Äujno.
[quote_center]Point arta i jest potreba da se unutarnji nemir, inspiracija i nekad potpuno sulude ideje materijaliziraju kroz vidljivo ili Äujno[/quote_center]
Svake se godine održava nekoliko bitnih sajmova audio-tehnologije koja prati (a ponekad i vodi) glazbenu industriju. Jedna od parola koja mi se nikada nije svidjela je âxyz koji Äe zauvijek promjeniti glazbu/clubbing/neÅ¡to treÄeâ. Koliko god mislim da je svaki segment glazbenog života zasebni živi organizam koji se mora u nekim intervalima mjenjati, nisam pristalica promjene pod svaku cijenu koju diktira neka nova lampica ili pak feature na CD playeru ili mixeru, plasirano od neke major korporacije. Misle li proizvoÄaÄi ili pak genijalci iz marketinga da je glazba ili glazbena scena toliko loÅ¡a da je obavezno treba mijenjati iz korjena dva puta na godinu? Naravno da ne misle. Njima je na pameti profit i jedino ih zanima prava metoda da ga ostvare plasirajuÄi svoj xyz na tržiÅ¡te.
NekoÄ su DJevi inicijalni kapital ulagali u mixer i 2 gramofona, a sav ostali novac ulagao se u glazbu. U fonoteke koje su Äinile onu suÅ¡tinsku razliku izmeÄu Äak i onih najsliÄnijih. Kupovinom jedne ploÄe platili biste autora, diskografa, distribuciju i duÄan. Koliko je to radnih mjesta ako stvari promatramo globalno? Koliko je to ljudi koji su direktni zaposlenici glazbene industrije, posredni ili neposredni konzumenti i na kraju glasnogovornici isteâ¦?
Moj tamnoputi prijatelj primjetio je slom jedne simbioze na viÅ¡e razina. VeÄi dio aktualnih DJeva viÅ¡e je optereÄen tehniÄkim aspektom, moguÄnostima i željama. O glazbi se rjeÄe priÄa. Kada i doÄe na red sama glazba, o njoj se uglavnom govori kao o uspjeÅ¡nijem ili manje uspjeÅ¡nom proizvodu (medijski ili financijski) ili se raspravlja kako je odreÄena âtraka polomila floorâ¦â. Btw. nikada mi rijeÄ traka nije odgovarala. Äak bih rekao da zvuÄi pomalo vulgarno kada govorimo o glazbenom djelu. No to je druga tema.
[quote_center]VeÄi dio aktualnih DJeva viÅ¡e je optereÄen tehniÄkim aspektom, moguÄnostima i željama. O glazbi se rjeÄe priÄa. [/quote_center]
Brzo, poput hladnog oružja u ruci opasnog ninje, niotkuda mu je sijevnula kemijska olovka i komadiÄ papira na kome je u korjenu sasjekao moje ”za digitalno” argumente.
Novac iz sistema odlazi proizvoÄaÄima DJ hardwarea/softwarea i nekolicini vodeÄih online trgovina digitalnom glazbom. Ljudi koji su poduprijeli razvoj te tehnologije nisu glupi, imaju sredstva, argumente i vrlo jasne ciljeve. Vinilno izdanje u prosjeku ima 3 pjesme po ploÄi. ProsjeÄna cijena ploÄe (bez shippinga) iznosi oko 8 Eura. Nova mp3-ca je oko 2.5$, tri su 7.5, …, dakle ploÄa s 3 stvari je svega 6% skuplja od jedinica i nula koje skopirate s nekog servera, a ima joÅ¡ jedna kvaka – javno priopÄavanje glazbe zakonom je dozvoljeno samo s originalnih medija, pa tako i najpoÅ¡teniji online diggeri dolaze u sukob sa zakonom, jer medij je najÄeÅ¡Äe CDR, hard disc ili USB stickâ¦
E, pa, frajeru, sad si me razoružao. I brojkama. Izbor je jasan – svatko bira svoje oružje prema vlastitim afinitetima i to je jedini suvisli naÄin razmiÅ¡ljanja. Svatko za sebe ima racionalno obrazloženje za odabrani alat ili pak instrument.
[quote_center]…svatko bira svoje oružje prema vlastitim afinitetima i to je jedini suvisli naÄin razmiÅ¡ljanja.[/quote_center]
Mene veseli Å¡to put koji sam odabrao nimalo ne doprinosi velikim korporacijama. One su zapravo potpuno iskljuÄene iz mojih transakcija. Moji prastari instrumenti i DJ oprema rade savrÅ¡eno, a sva ulaganja idu u smjeru malih entuzijasta koji izdvajaju svoj novac kako bi proizveli glazbu i ovjekovjeÄili je u Äarobnim plastiÄnim kanaliÄima.
Kad podvuÄemo crtu, nekolicina mudraca je tehnologiju iskoristila na naÄin da âpuno para u puno Äepovaâ pretvore u âužasno puno para u malo Äepovaâ.
ZvuÄi poznato? Naravno…