Novo lice techno scene, do sada nepoznato publici, zasvirat Äe na treÄem izdanju ‘Intervala’, u subotu 28. svibnja, u Das Hausu, a u želji da sve vas navuÄemo na dolazak popriÄali smo s Hydropleximusom kako bi razotkrili Å¡to nam sprema…
U kratkoj biografiji otkrivamo njegove glazbene poÄetke:
Hydropleximus se nakon 10 godina petljanja s glazbom odvažio na plagiranje ranih majstora industrial techna Tuning Circuits i modernih klasika žanra Ancient Methodsa, a kako bi prikrio oÄite uzore, krade joÅ¡ i suvremenu srpsku scenu (pann+onn, A//O, raum.null, Scalameriya, Lag, Ontal…), ali i idole iz djetinjstva (Death In June, Nový SvÄt, Deutsch Nepal). Nedostatak iskustva, vjeÅ¡tine i talenta prikriva gomilanjem neandertalskih dionica na modernim analognim i drevnim digitalnim strojevima, tražeÄi i amplificirajuÄi njihove greÅ¡ke, kako bi ih natjerao da sviraju umjesto njega i tako skladbama pruže duÅ¡u koja mu nedostaje. Za nastup na Intervalu, pomagat Äe mu kolega, koji Äe na sebe preuzeti dio sramote.
UES: Opiši nam ukratko tvoj put glazbenog stvaralaštva, s obzirom da prije Hydropleximus aliasa stoji nekoliko tvojih projekata.
Hydropleximus: U srednjoj sam svirao bas u nekim pankerskim i darkerskim bendovima, a poÄetkom milenija sam otkrio post industrial / combat folk projekte Nový SvÄt i Der Blutharsch â osvojili su me zagasitim zvukom, alkodeliÄnom mitologijom i sporim, teÅ¡kim ritmovima. Nakon toga sam neko vrijeme istraživao kako reproducirati taj stil uz pomoÄ neprikladnih instrumenata i neispravne opreme, Å¡to je prije cirka deset godina rezultiralo s industrial noise projektom Smrt i ÄekiÄ, a zatim i neÅ¡to suptilnijim, dadaistiÄkim Ampoule Andario. To je trajalo dok je trajala i platforma Krlja Ustvari, putem koje je nas par entuzijasta dovlaÄilo bizarne bendove u Zagreb, a njihove smo koncerte organizirali na neuobiÄajenim lokacijama, kao Å¡to su tuneli pod vilom Rebar.
Kasnije je Smrt i ÄekiÄ postao dio Babilonaca Zdenka FranjiÄa, a ja sam se bacio u plesnije EBM (electronic body music â tvrdi 80’s industrial/electro funk) struje sa Popsimonovom i Zarkoffom u projektu Kali Jugend. Popsimonova je ipak odustala i fokusirala se na vlastiti materijal, a nama se na basu pridružio Äupa iz Baden Baden. U meÄuvremenu sam otkrio novi val industrijskog techna, koji je izuzetno blizak izvornom duhu industrial scene, pa sam se odluÄio okuÅ¡ati u tome i lansirao Hydropleximus.
UES: VeÄ 10 godina se baviÅ¡ sviranjem, kako to da te ranije nismo viÄali na sceni (ili barem techno sceni)?
Hydropleximus: Nastupi s ranijim projektima bili su u okviru izuzetno podzemne scene, tako da su na tim dogaÄanjima bili samo ljudi koji su se izrazito interesirali za taj specifiÄni stil glazbe. 90-tih sam slabo izlazio na partyje, poÄeo sam tek poÄetkom milenija – tad sam svakog petka visio na programu Moovare u MoÄvari. Recimo da sam tamo prvi put doživio “taj rejv osjeÄaj” â žanrovi su bili raznovrsni: od maÅ¡inskih sekvenci deep techna do afrobeata i 70’s crime funka.
Kad se to ugasilo, klupska glazba me nije uspijevala zainteresirati sve dok prije deset godina nisam zavrÅ¡io u sisaÄkom DaskaliÅ¡tu na nastupu beogradskog industrial/EBM benda Apparatchik. Tad sam prvi put uhvatio i DJ set Le Chocolat Noir, koji me iznenadio, jer prije toga nikad nisam Äuo da netko vrti minimal electro u klupskom formatu, tj. uz beatmatching. Nakon Å¡to se DaskaliÅ¡te zatvorilo, posjeÄivao sam klupske evente samo sporadiÄno, a nanovo sam se aktivirao prije dvije-tri godine, s “ponovnim otkriÄem” techna.
UES: Å to te navelo da poÄneÅ¡ svirati techno (osim Ancient Methodsa) i kako je doÅ¡lo do dogovora oko tvoje prve gaže (pod Hydropleximus aliasom)?
Hydropleximus: U 90-tima sam volio neke stvari koje pripadaju pop formatu tog žanra, kao Å¡to su “Under The Influence” od Chemical Brothersa ili “Swastika Eyes” od Primal Screama, ali prvi pravi techno koji me uzeo je bio Unit Moebius, tj. njihov industrial video “Lunemex Undoground”, mada je to viÅ¡e industrijska nego techno glazba. Odmah nakon toga sam otkrio stvar “Panta Rhei” s njihove prve ploÄe, koja je esencijalna. Tad mi je prvi put uopÄe palo na pamet raditi klupski format, ali do realizacije je proÅ¡lo joÅ¡ puno godina. Ritualne i plemenske elemente, koji su uvijek prisutni u mom radu, preuzeo sam od Legena, koji su na prvom albumu bili daleko napredniji od svojih suvremenika iz 90-tih. NaÄin na koji su koristili slomljene ritmove daleko je interesantniji od svih varijacija na “Amen” break.
U meÄuvremenu sam kroz Kali Jugend ozbiljnije ovladao synthevima i ritam maÅ¡inama, a samom poÄetku techno produkcije kumovala je kompilacija “The Black Ideal”, na kojoj sam otkrio Polar Inertia, Casual Violence i druge sjajne projekte. Zapravo, toÄka preokreta se dogodila pretproÅ¡le zime kad sam igrom sluÄaja uhvatio nastup Ancient Methodsa u berlinskom Tresoru – nikad prije nisam ni Äuo za njega, ali me privuklo ime. Plesao sam na njegov set barem Å¡est sati, bilo je tu svakakve glazbe, svakako dosta EBM-a, a on je to sve samljeo i ponovno izgradio kroz techno strukturu. Tad sam shvatio da želim raditi to isto â samo na svoj naÄin.
Gaža je pala poÅ¡to je Art Lentz vidio fotografije na kojima silujem strojeve u okviru Synth Laba, sisaÄkog eventa u organizaciji Sensorium studija. ZakljuÄio je da bi to bilo interesantno za Äuti, pa me nazvao i rekao da na nastupu mogu raditi Å¡to hoÄu, Äak i eksperimentalni zvuk. Meni se svidjela ideja fiksnog datuma do kojeg moram spremiti neki materijal, da se malo trgnem iz inercije, pa sam pristao – mislim da je to bila izvrsna odluka i ovim mu putem zahvaljujem Å¡to me pomaknuo s mrtve toÄke.
UES: A Hydropleximus ime je nastalo zbog?
Hydropleximus: Tu sam rijeÄ pokupio iz jednog 60’s pop hita, koji je po formi gotovo electro, post-punk, a ima i odliÄan futuristiÄki video â stvar se zove “La Machine“, pjevaÄica je Dani. Pjeva o tome kako je kupila beskoristan stroj koji niÅ¡ta ne radi, kad ubaci kovanicu, on kaže “Hvala lijepa” – metafora o momku koji joj živi na grbaÄi. U jednom stihu, ona definira vrstu tog stroja: naziva ga Hydropleximus, Å¡to je proizvoljna rijeÄ koja niÅ¡ta ne znaÄi. Svidio mi se taj besmisao i Äinjenica da rijeÄ opisuje neÅ¡to Å¡to nema upotrebnu svrhu. Odgovara mi i naÄin kako zvuÄi, ali i kiÄ kojim zraÄi kada se napiÅ¡e.
https://www.youtube.com/watch?v=qCYAsFpqTwM
UES: Imaš li još neke favorite techno glazbe?
Hydropleximus: Osim onih koje sam spomenuo u biografiji i odgovorima, navest Äu neke koje puno sluÅ¡am u zadnje vrijeme: I Hate Models (“Love Or Die Theme” je moderni klasik) Varg, Ariisk, Relic Radiation, Assaulti Industriali i Container. Å to se domaÄih pothvata tiÄe, trenutno me najviÅ¡e raduje ekipa koja vodi etiketu low income $quad, podjednako svojim kompilacijskim, koliko i osobnim radom: Strahinja Arbutina i SZCH. Svi oni njeguju nesvakidaÅ¡nji pristup produkciji i mogu se pohvaliti osebujnim, raznovrsnim izdanjima. Osim toga, neki moji dobri prijatelji (Maja Pa, ikonal, Le Chocolat Noir i Zarkoff) razvijaju platformu bRAVE, na Äijim se eventima može Äuti zbilja sjajan izbor electra, acida i techna, kako u DJ setovima, tako i prilikom domaÄih i stranih live-actova.
UES: Tvoja svirka je iskljuÄivo live, no jesi li ikada puÅ¡tao glazbu s ploÄa ili sliÄno? Å to je po tvojem miÅ¡ljenju zahtjevnije?
Hydropleximus: Sa ploÄa nisam, samo sa CD-a ili uz pomoÄ Virtual DJ-a, u sklopu EBM programa subs/tanz, koji se dosad pretežno održavao u “podmornici” lokala 22000 Milja u Zagrebu. DoduÅ¡e, to nisu bili DJ setovi nego sluÅ¡aonice, u formi koja ne zahtijeva beatmatching. Svaka je vjeÅ¡tina zahtjevna na svojim visokim razinama, pitanje je samo koliko dobro njome vladaÅ¡. Ako ti neÅ¡to predstavlja napor, oÄito je da neÅ¡to radiÅ¡ krivo, a taj segment se mora izdvojiti i eliminirati. Prilikom sviranja live seta ili DJ-anja, najbolje je kad se sve odvija na najlakÅ¡i moguÄi naÄin, jer je tako â najlakÅ¡e.
UES: BaviÅ¡ se i produkcijom â spremaÅ¡ li neko izdanje ili je sve u zaÄecima? Postoje li neke prijaÅ¡nje stvari koje bi podijelio s nama?
Hydropleximus: Prilažem novu traku “Interval”, skladanu u Äast programa na kojem Äe se odviti prvi nastup. Pri njenoj mi je kompoziciji pomogao prijatelj Nikola Betica, koji Äe svirati uživo sa mnom, a njegovoj vjeÅ¡tini možete svjedoÄiti prilikom abrazivne solaže na Bass Stationu, kojom probija visoke registre tog stroja. Masterirano u Sensorium studiju! (stvar posluÅ¡ajte pri dnu Älanka!)
Video za stvar “Your Ass Is My Command” mi je rijeÅ¡io veliki Moskalus – uskoro Äe izaÄi i video za remiks te stvari, iz radionice beogradskog projekta raum.null. Dvije dosta prljave i distorzirane trake Äe izaÄi na zagrebaÄkom no wave labelu Sacrifarce Records, u kolovozu mi izlazi EP na nizozemskoj etiketi Aries (njihovo prvo izdanje I Hate Models “The Lost Tapes” u zadnje mi je vrijeme najdraži komad muzike), a sprema se i jedan jako atraktivan komad vinila, na kojem sam suraÄivao. Radi se o Zarkoff & The Camarilla EP-u za Return to Disorder, etiketu Helene Hauff, na kojem glavnom junaku asistiraju Cyborgs On Crack, ikonal, Le Chocolat Noir i srdaÄno vaÅ¡, Hydropleximus.
UES: Koliko je teško danas biti DJ/live performer? Što je najizazovnije u tom poslu?
Hydropleximus: Danas, jednako kao i prije, nije uopÄe teÅ¡ko biti DJ niti performer. Oni koji su osjetili taj poziv i imaju potrebu izraziti se na taj naÄin uvijek su pronalazili naÄine da to ostvare. DoduÅ¡e, nekad je postojala financijska selekcija, a danas se gotovo svi mogu baviti elektroniÄkom glazbom â ima autora koji sjajne materijale stvaraju iskljuÄivo na laptopu, poput Holly Herndon. Naravno, s druge se strane odvija zasiÄenje generiÄkim materijalom, kakav proizvodi ekipa koja bi inaÄe rjeÅ¡avala križaljke ili sastavljala makete aviona. Ono Å¡to je u tome teÅ¡ko, obiÄno je vezano za ostvarenje profita, ali biznis bi morao imati sekundarnu ulogu â inaÄe se ne može govoriti o realnom uspjehu.
NajveÄi je izazov prepustiti se vlastitoj intuiciji i dozvoliti svom live actu ili DJ setu da se prirodno razvija iz karaktera, zapreke redovito izmiÅ¡lja racionalni um sa svojim ziheraÅ¡kim prijedlozima, bilo da su vezani za podilaženje publici ili pokoravanje zakonima žanra. Kad je izvoÄaÄ sasvim u skladu sa intuicijom, on nadilazi svoje moguÄnosti, a pritom pruža zadovoljstvo publici i odaje poÄast pravilima â bez imalo truda, u pravom trenutku i na najbolji moguÄi naÄin.
UES: PreferiraÅ¡ iskljuÄivo techno i njegove sirove zvuke ili postoji i neka tvoja mekÅ¡a strana?
Hydropleximus: Volim 60’s soul, rocksteady, glam rock i apocalyptic folk izvoÄaÄe, a meÄu njima posebno one neobiÄnije, koji su oko svojeg rada stvarali mitologiju, poput Death In June ili Davida Bowiea. Å to se elektronike tiÄe, neki mi kolege znaju zamjerati Å¡to mi prija progressive house, ali tu si ne mogu pomoÄi, jer me podsjeÄa na kozmiÄku struju italo disca – taj se zvuk 80-tih Äuo s brojnih terasa u Puli, gdje sam odrastao. Od domaÄe ekipe, izvrsni su mi beogradski projekti Tapan i k?r, koji kombiniraju techno arhitekturu niskog BPM-a sa sakralnim i ritualnim elementima mistiÄnog Bizanta, te Cuisine Dub iz Splita, koji radi sliÄan crossover žanrova, samo s okusom Dalmacije i jazz motivima.
UES: Kakav nastup spremaÅ¡ za DHC i Å¡to oÄekujeÅ¡ od njega?
Hydropleximus: Za ovaj Äe mi nastup pomagati kolega, jer materijal zahtijeva bar Äetiri ruke. Koristit Äemo semplove koje smo skladali prilikom jamova, ali Äe veÄina sadržaja biti rijeÅ¡ena na licu mjesta – improvizacija, ali fokusirana, sa zadanim parametrima. Rezultat Äe ponajprije ovisiti o tome koliko Äemo biti opuÅ¡teni: ako se smireno prihvatimo strojeva, set Äe biti privlaÄan, intenzivan i besprijekoran, a ako dozvolimo da nas trema omete, onda Äemo brljaviti splaÄine, uz izigravanje kako i želimo da tako zvuÄi, jer smo avangardni. Kako god okreneÅ¡, bit Äe to sjajno!
UES: Što bi još nešto podijelio s nama.. ?
Hydropleximus: Imam osjeÄaj da se na naÅ¡im prostorima trenutno odvija dosta zanimljivih klupskih fenomena, pretežno u undergroundu, pa zato odjek nije snažan i medijski pokriven. UnatoÄ tome, Äini se da sve veÄi broj ljudi odustaje od kompromisnih rjeÅ¡enja, jer su shvatili da to nikamo ne vodi i da na taj naÄin pati i glazba i publika. Kod autora i DJ-a koji odbacuju pokoravanje tržiÅ¡tu raÄaju se stilovi bogati jedinstvenim karakteristikama, kako onima njihove osobne prirode, tako i obilježjima zaviÄaja. Ukoliko ova tendencija uhvati korijena, moglo bi se dogoditi da scena uskoro procvate joÅ¡ živopisnije!
UES: I kako to obiÄno biva, zahvaljujemo Hydropleximusu na zanimljivome razgovoru, a Äitatelje pozivamo na novi Interval, koji Äe se održati ove subote, 28. svibnja, 2016. u Das Hausu.
-MA-