Svakom glazbenom fanu je isuviše poznat ogroman utjecaj glazbe na naše misli i osjećaje. Izvrsna glazba može običan dan pretvoriti u nešto čarobno, čak i na duhovnoj razini.

Slušajući glazbu češće se smijemo, raspoloženiji smo, nismo nasilni i pozitivno utječemo jedni na druge. Može nam pružiti utjehu, zabavu, potaknuti jake osjećaje, snažnije doživljaje, opustiti kao i preporoditi nas, odvratiti pažnju, osloboditi nas od loših utjecaja, pomoći nam da započnemo dan, probuditi u nama kreativce, i mnogo više.

Utjecaj glazbe se sve više širi od našeg genetskog koda preko naših misli i tijela pa sve do toga kako se ponašamo u skupinama. Koristi od glazbe su mnogostruke, a ovdje donosimo top 10 najutjecajnijih učinaka glazbe na nas:

1. Poboljšanje verbalnog IQ-a

Vježbanje sviranja klavira neće poboljšati samo glazbene već i vizualne, te usmene sposobnosti. Proučavanje djece u dobi od 8 do 11 godina je otkrilo da oni koji su imali izvannastavne glazbene aktivnosti su imali veći usmeni kvocijent inteligencije i vizualne sposobnosti u usporedbi sa onima bez glazbenog treninga (Forgeard et al., 2008)

Ovo dokazuje da prednosti učenja sviranja instrumenta nisu samo čisto glazbene, već se odražavaju i na ostala saznanja kao što su mišljenje (kako ljudi obrađuju informacije iz okoline), pamćenje, rješavanje problema, pažnja, te na vizualnu percepciju (opažanje osjeta putem vida; sposobnost tumačenja okruženja obradom podataka koji se nalaze u vidljivom svjetlu).

[quote_center]…povezivanje s glazbom, radije nego da samo “prođe” kroz nas, daje iskustvu dodatnu osjećajnu snagu.[/quote_center]

2. Trnci

Jeste li ikada osjetili trnce niz kralježnicu ili vam se ruka naježila dok ste slušali glazbu? Nusbaum i Silvia (2010) tvrde da nas je preko 90% osjetilo upravo to. Koliko osjećamo ovisi najviše o našoj osobnosti. Ljudi koji su visoko na ljestvici pet dimenzija osobnosti koje se nazivaju “otvorenost prema iskustvu“, najviše osjećaju trnce dok slušaju glazbu. Ti ljudi su također bili skloniji sviranju glazbenog instrumenta, isto tako i ocjenjivanju da im je glazba jako važna.

3. Aktivno slušanje glazbe pojačava sreću

Ako ne osjećate trnce, možda biste se trebali potruditi malo više. Nedavno istraživanje proturječi starom savjetu da je beskorisno ako se pokušavamo više aktivno truditi biti sretnima. Ferguson i Sheldon (2013) su otkrili da njihovi sudionici, koji su slušali klasične kompozicije s veselim taktovima Aarona Coplanda, dok su se aktivno pokušavali osjećati sretnima, su osjećali da njihovo raspoloženje raste više nego kod onih koji su pasivno slušali glazbu. Ovo dokazuje da povezivanje s glazbom, radije nego da samo “prođe” kroz nas, daje iskustvu dodatnu osjećajnu snagu.

Isprobajte, ova baš odmah mami osmijeh na lice…

4. Zbližavanje zajedničkim pjevanjem

Kako je glazba obično društvena aktivnost, ako je zajedno stvaramo može nas zbližiti. Studija s oko tisuću Finaca koji su sudjelovali na produženim glazbenim satovima, izvještava o većem zadovoljstvu u školi u skoro svakom području, čak i u onima koji nisu povezani s glazbenim satovima (Eerola & Eerola, 2013)

Već smo i sami svjedoci toga kako se brzo povežemo sa nepoznatim ljudima kad pjevamo svi zajedno u klubovima, na plaži dok netko svira gitaru, a nisu bez razloga ni nastali dueti pjevača, bendovi, grupe, glazbeni projekti ili zašto sve više DJ-a ima zajedničke setove, ujedno i  glazbenih radionica, sve veći porast glazbenih festivala… Objašnjavajući rezultate, vodeći istraživač Päivi-Sisko Eerola kaže: “Pjevanje u zborovima i performerskim sastavima su popularne aktivnosti na produženim glazbenim satovima. Ostala istraživanja su utvrdila da su ljudi zadovoljni kada su usklađeni jedni sa drugima. To povećava pripadanje skupini i može učiniti da ljudi vole jedni druge čak više nego prije.

Sad se ne čini tako lošim što su nas u školi tjerali na bavljenje izvannastavnim aktivnostima koje su povezane s glazbom, zar ne?

5. Glazba liječi srčane bolesti

…ili bar može pomoći protiv stresa i tjeskobe koji su povezani s liječenjem koronarnih srčanih bolesti.

Izvještaj o 23 studije, koja je obuhvatila skoro 1500 pacijenata, otkrila je da slušanje glazbe snižava otkucaje srca, krvni tlak i tjeskobu u srčanih bolesnika (Bradt & Dileo, 2009). Da glazba ima itekako važnu ulogu u zdravlju svjedoče brojna i daljnja znanstvena istraživanja, kao i terapije glazbom u bolnicama.

[quote_center]…nekim ljudima, u pravim uvjetima, može popraviti raspoloženje[/quote_center]

6. Tužna glazba nas podiže

Upravljanje raspoloženjem” je broj jedan razlog zašto ljudi vole glazbu. Svi glazbeni fanovi znaju da glazba može imati efekt katarze, odnosno duhovnog pročišćenja. Ujedno je čudno da nekim ljudima, u pravim uvjetima, može popraviti raspoloženje. Prema Kawakami et al. (2013), tužna glazba je ugodna jer stvara zanimljivu kombinaciju osjećaja koji mogu biti negativni i pozitivni. Primjećujemo negativne osjećaje u glazbi, ali ih ne osjećamo snažno.

7. Sretna lica uokolo nas

Glazba nas može učiniti drukčijima, ali isto tako, i samo 15 sekundi glazbe može promijeniti način na koji doživljavamo osjećaje na licima drugih ljudi. Sudionici Logeswaran et al. (2009) studije koji su bili kratko izloženi sretnoj glazbi su doživjeli tuđa lica kao sretnija.  Isto se pokazalo i kod tužne glazbe. Najveći učinak je ostvaren kada su ljudi gledali u lica s neutralnim izrazima. Drugim riječima, svoje raspoloženje glazbe koje su slušali su preslikali na lica drugih ljudi.

Zapitajte se samo kako ste se osjećali na partiju dok ste slušali glazbu koja vam se sviđa, koja vas je ponukala na ples ili ako ste se pritom počeli osmjehivati, pritom ste vjerojatno pomislili i kako su  ljudi uokolo vas sretni. Isto vrijedi i ako hodate ulicom dok slušate svoje najdraže pjesme na mp3 playeru, a lica stranaca koja prolaze pored vas vam se čine sretnijima nego inače, ili suprotno, tužnija ako je upravo neka srcedrapajuća pjesma taman naišla.

[quote_center]Glazba može pomoći protiv stresa i tjeskobe koji su povezani s liječenjem koronarnih srčanih bolesti.[/quote_center]

8. Boja glazbe

Glazba prirodno potiče ljude da misle na određene boje. U raznim kulturama, ljudi spajaju pojedini tip glazbe s pojedinim bojama. Prema Palmer et al. (2013), ljudi iz Meksika i SAD-a su pokazali izuzetne sličnosti u povezivanju bezizražajnih/dosadnih, tamnijih boja s tužnijim dijelovima glazbe i svijetlije, živopisne boje sa sretnijom glazbom.

9.  Može li glazba povratiti vidni centar pomoću kojeg vidimo ili se usredotočujemo u prostoru, dok čitamo, crtamo…?

Oko 60% ljudi koji su doživjeli moždani udar ima oštećeno vizualno područje mozga. Dolazi do “vizualnog zanemarivanja” – bolesnik gubi svjesnost o objektima na suprotnoj strani gdje je došlo do oštećenja mozga, tzv. problem svijesti jer oči mogu biti zdrave, ali je vidni centar u mozgu oštećen, npr. nije svjestan da nije nacrtao cijeli cvijet već samo dio, dok mu se ne ukaže na to. Studije su otkrile da bolesnici koji slušaju svoju najdražu glazbu mogu povratiti dio svoje vizualne pozornosti (Tsai et al., 2013). Stoga, glazba je korisna u oporavku takvih bolesnika.

10. Bebe su rođene za plesanje!

Dojenčad stara oko 5 mjeseci se ritmično odaziva na glazbu i smatra je zanimljivijom nego govor. U studiji Zentner and Eerola (2010), bebe su spontano plesale na različite vrste glazbe, i one koje su najviše bile vremenski izložene ritmičkoj koordinaciji su se više i smijale. (Stupanj ritmičke koordinacije sa glazbom je potvrdno povezana s iskazima pozitivnog utjecaja.) Kome bolje vjerovati nego bebama, koje još ne znaju govoriti i pisati, ali zato plešu čim čuju glazbu. Možda je glazba stvarno u našim genima!

Brža, ponavljajuća i agresivnija plesna glazba nas potiče na bolje i više odrađivanje vježbanja i sportskih aktivnosti. Razlog za slušanje više techna i hardcorea!

Izvor: PSY Blog, psiholog Dr. Jeremy Dean

[quote_center]Brža, ponavljajuća i agresivnija plesna glazba nas potiče na bolje i više odrađivanje vježbanja i sportskih aktivnosti[/quote_center]

Sad nakon što ste pročitali ovo imate opravdan znanstveni razlog ako vas gnjave zašto vam je potrebna doza glazbe svaki dan. Sad brzo poslušajte neku pjesmu, album ili dj set i ne radite ama baš ništa već se prepustite – glazbi i svom umu, u ime zdravlja.

-DD-