Svakom glazbenom fanu je isuviÅ¡e poznat ogroman utjecaj glazbe na naÅ¡e misli i osjeÄaje. Izvrsna glazba može obiÄan dan pretvoriti u neÅ¡to Äarobno, Äak i na duhovnoj razini.
SluÅ¡ajuÄi glazbu ÄeÅ¡Äe se smijemo, raspoloženiji smo, nismo nasilni i pozitivno utjeÄemo jedni na druge. Može nam pružiti utjehu, zabavu, potaknuti jake osjeÄaje, snažnije doživljaje, opustiti kao i preporoditi nas, odvratiti pažnju, osloboditi nas od loÅ¡ih utjecaja, pomoÄi nam da zapoÄnemo dan, probuditi u nama kreativce, i mnogo viÅ¡e.
Utjecaj glazbe se sve viÅ¡e Å¡iri od naÅ¡eg genetskog koda preko naÅ¡ih misli i tijela pa sve do toga kako se ponaÅ¡amo u skupinama. Koristi od glazbe su mnogostruke, a ovdje donosimo top 10 najutjecajnijih uÄinaka glazbe na nas:
1. Poboljšanje verbalnog IQ-a
Vježbanje sviranja klavira neÄe poboljÅ¡ati samo glazbene veÄ i vizualne, te usmene sposobnosti. ProuÄavanje djece u dobi od 8 do 11 godina je otkrilo da oni koji su imali izvannastavne glazbene aktivnosti su imali veÄi usmeni kvocijent inteligencije i vizualne sposobnosti u usporedbi sa onima bez glazbenog treninga (Forgeard et al., 2008)
Ovo dokazuje da prednosti uÄenja sviranja instrumenta nisu samo Äisto glazbene, veÄ se odražavaju i na ostala saznanja kao Å¡to su miÅ¡ljenje (kako ljudi obraÄuju informacije iz okoline), pamÄenje, rjeÅ¡avanje problema, pažnja, te na vizualnu percepciju (opažanje osjeta putem vida; sposobnost tumaÄenja okruženja obradom podataka koji se nalaze u vidljivom svjetlu).
[quote_center]…povezivanje s glazbom, radije nego da samo “proÄe” kroz nas, daje iskustvu dodatnu osjeÄajnu snagu.[/quote_center]
2. Trnci
Jeste li ikada osjetili trnce niz kralježnicu ili vam se ruka naježila dok ste sluÅ¡ali glazbu? Nusbaum i Silvia (2010) tvrde da nas je preko 90% osjetilo upravo to. Koliko osjeÄamo ovisi najviÅ¡e o naÅ¡oj osobnosti. Ljudi koji su visoko na ljestvici pet dimenzija osobnosti koje se nazivaju “otvorenost prema iskustvu“, najviÅ¡e osjeÄaju trnce dok sluÅ¡aju glazbu. Ti ljudi su takoÄer bili skloniji sviranju glazbenog instrumenta, isto tako i ocjenjivanju da im je glazba jako važna.
3. Aktivno sluÅ¡anje glazbe pojaÄava sreÄu
Ako ne osjeÄate trnce, možda biste se trebali potruditi malo viÅ¡e. Nedavno istraživanje proturjeÄi starom savjetu da je beskorisno ako se pokuÅ¡avamo viÅ¡e aktivno truditi biti sretnima. Ferguson i Sheldon (2013) su otkrili da njihovi sudionici, koji su sluÅ¡ali klasiÄne kompozicije s veselim taktovima Aarona Coplanda, dok su se aktivno pokuÅ¡avali osjeÄati sretnima, su osjeÄali da njihovo raspoloženje raste viÅ¡e nego kod onih koji su pasivno sluÅ¡ali glazbu. Ovo dokazuje da povezivanje s glazbom, radije nego da samo “proÄe” kroz nas, daje iskustvu dodatnu osjeÄajnu snagu.
Isprobajte, ova baÅ¡ odmah mami osmijeh na lice…
4. Zbližavanje zajedniÄkim pjevanjem
Kako je glazba obiÄno druÅ¡tvena aktivnost, ako je zajedno stvaramo može nas zbližiti. Studija s oko tisuÄu Finaca koji su sudjelovali na produženim glazbenim satovima, izvjeÅ¡tava o veÄem zadovoljstvu u Å¡koli u skoro svakom podruÄju, Äak i u onima koji nisu povezani s glazbenim satovima (Eerola & Eerola, 2013)
VeÄ smo i sami svjedoci toga kako se brzo povežemo sa nepoznatim ljudima kad pjevamo svi zajedno u klubovima, na plaži dok netko svira gitaru, a nisu bez razloga ni nastali dueti pjevaÄa, bendovi, grupe, glazbeni projekti ili zaÅ¡to sve viÅ¡e DJ-a ima zajedniÄke setove, ujedno i glazbenih radionica, sve veÄi porast glazbenih festivala… ObjaÅ¡njavajuÄi rezultate, vodeÄi istraživaÄ Päivi-Sisko Eerola kaže: “Pjevanje u zborovima i performerskim sastavima su popularne aktivnosti na produženim glazbenim satovima. Ostala istraživanja su utvrdila da su ljudi zadovoljni kada su usklaÄeni jedni sa drugima. To poveÄava pripadanje skupini i može uÄiniti da ljudi vole jedni druge Äak viÅ¡e nego prije.”
Sad se ne Äini tako loÅ¡im Å¡to su nas u Å¡koli tjerali na bavljenje izvannastavnim aktivnostima koje su povezane s glazbom, zar ne?
5. Glazba lijeÄi srÄane bolesti
…ili bar može pomoÄi protiv stresa i tjeskobe koji su povezani s lijeÄenjem koronarnih srÄanih bolesti.
IzvjeÅ¡taj o 23 studije, koja je obuhvatila skoro 1500 pacijenata, otkrila je da sluÅ¡anje glazbe snižava otkucaje srca, krvni tlak i tjeskobu u srÄanih bolesnika (Bradt & Dileo, 2009). Da glazba ima itekako važnu ulogu u zdravlju svjedoÄe brojna i daljnja znanstvena istraživanja, kao i terapije glazbom u bolnicama.
[quote_center]…nekim ljudima, u pravim uvjetima, može popraviti raspoloženje[/quote_center]
“Upravljanje raspoloženjem” je broj jedan razlog zaÅ¡to ljudi vole glazbu. Svi glazbeni fanovi znaju da glazba može imati efekt katarze, odnosno duhovnog proÄiÅ¡Äenja. Ujedno je Äudno da nekim ljudima, u pravim uvjetima, može popraviti raspoloženje. Prema Kawakami et al. (2013), tužna glazba je ugodna jer stvara zanimljivu kombinaciju osjeÄaja koji mogu biti negativni i pozitivni. PrimjeÄujemo negativne osjeÄaje u glazbi, ali ih ne osjeÄamo snažno.
http://youtu.be/8W8WYhPH70Y
7. Sretna lica uokolo nas
Glazba nas može uÄiniti drukÄijima, ali isto tako, i samo 15 sekundi glazbe može promijeniti naÄin na koji doživljavamo osjeÄaje na licima drugih ljudi. Sudionici Logeswaran et al. (2009) studije koji su bili kratko izloženi sretnoj glazbi su doživjeli tuÄa lica kao sretnija.  Isto se pokazalo i kod tužne glazbe. NajveÄi uÄinak je ostvaren kada su ljudi gledali u lica s neutralnim izrazima. Drugim rijeÄima, svoje raspoloženje glazbe koje su sluÅ¡ali su preslikali na lica drugih ljudi.
Zapitajte se samo kako ste se osjeÄali na partiju dok ste sluÅ¡ali glazbu koja vam se sviÄa, koja vas je ponukala na ples ili ako ste se pritom poÄeli osmjehivati, pritom ste vjerojatno pomislili i kako su ljudi uokolo vas sretni. Isto vrijedi i ako hodate ulicom dok sluÅ¡ate svoje najdraže pjesme na mp3 playeru, a lica stranaca koja prolaze pored vas vam se Äine sretnijima nego inaÄe, ili suprotno, tužnija ako je upravo neka srcedrapajuÄa pjesma taman naiÅ¡la.
[quote_center]Glazba može pomoÄi protiv stresa i tjeskobe koji su povezani s lijeÄenjem koronarnih srÄanih bolesti.[/quote_center]
8. Boja glazbe
Glazba prirodno potiÄe ljude da misle na odreÄene boje. U raznim kulturama, ljudi spajaju pojedini tip glazbe s pojedinim bojama. Prema Palmer et al. (2013), ljudi iz Meksika i SAD-a su pokazali izuzetne sliÄnosti u povezivanju bezizražajnih/dosadnih, tamnijih boja s tužnijim dijelovima glazbe i svijetlije, živopisne boje sa sretnijom glazbom.
9. Može li glazba povratiti vidni centar pomoÄu kojeg vidimo ili se usredotoÄujemo u prostoru, dok Äitamo, crtamo…?
Oko 60% ljudi koji su doživjeli moždani udar ima oÅ¡teÄeno vizualno podruÄje mozga. Dolazi do “vizualnog zanemarivanja” – bolesnik gubi svjesnost o objektima na suprotnoj strani gdje je doÅ¡lo do oÅ¡teÄenja mozga, tzv. problem svijesti jer oÄi mogu biti zdrave, ali je vidni centar u mozgu oÅ¡teÄen, npr. nije svjestan da nije nacrtao cijeli cvijet veÄ samo dio, dok mu se ne ukaže na to. Studije su otkrile da bolesnici koji sluÅ¡aju svoju najdražu glazbu mogu povratiti dio svoje vizualne pozornosti (Tsai et al., 2013). Stoga, glazba je korisna u oporavku takvih bolesnika.
10. Bebe su roÄene za plesanje!
DojenÄad stara oko 5 mjeseci se ritmiÄno odaziva na glazbu i smatra je zanimljivijom nego govor. U studiji Zentner and Eerola (2010), bebe su spontano plesale na razliÄite vrste glazbe, i one koje su najviÅ¡e bile vremenski izložene ritmiÄkoj koordinaciji su se viÅ¡e i smijale. (Stupanj ritmiÄke koordinacije sa glazbom je potvrdno povezana s iskazima pozitivnog utjecaja.) Kome bolje vjerovati nego bebama, koje joÅ¡ ne znaju govoriti i pisati, ali zato pleÅ¡u Äim Äuju glazbu. Možda je glazba stvarno u naÅ¡im genima!
Brža, ponavljajuÄa i agresivnija plesna glazba nas potiÄe na bolje i viÅ¡e odraÄivanje vježbanja i sportskih aktivnosti. Razlog za sluÅ¡anje viÅ¡e techna i hardcorea!
Izvor: PSY Blog, psiholog Dr. Jeremy Dean
[quote_center]Brža, ponavljajuÄa i agresivnija plesna glazba nas potiÄe na bolje i viÅ¡e odraÄivanje vježbanja i sportskih aktivnosti[/quote_center]
Sad nakon Å¡to ste proÄitali ovo imate opravdan znanstveni razlog ako vas gnjave zaÅ¡to vam je potrebna doza glazbe svaki dan. Sad brzo posluÅ¡ajte neku pjesmu, album ili dj set i ne radite ama baÅ¡ niÅ¡ta veÄ se prepustite – glazbi i svom umu, u ime zdravlja.
-DD-
