Kada govorimo o elektronskoj muzici u Hrvatskoj, i njenim počecima, mnogi će reći da je sve krenulo s nekad popularnim klubom Kašina, Undercity Raveom, i tulumima do zore uz Mr DJ Daria, Ceta i Dundova, Ludviga i Go Cuta na programima poput Kraljevstva, Loopsa, Astralisa ili Perfectiona.

Prava istina je da je elektronska glazba u Hrvatskoj, a onda i cijeloj bivšoj Jugoslaviji prisutna još od davnih dana, a upravo tu glazbu su u bespućima arhive Croatia Recordsa, pravnog nasljednika nekad megavelike firme Jugoton, potražili i složili Višeslav Laboš i Željko Luketić, u kompilaciji Electronic Jugoton: Synthetic Music From Yugoslavia 1964-1989. Upravo smo od Višeslava potražili i koju informaciju više.

[quote_box_center]”Ideja za kompilaciju „Electronic Jugoton“ javila se 2005. godine kada sam sastavio DJ mixtape na istu temu, nazvan „YU Elektronika“. Nedugo zatim sam upoznao radijskog urednika radija 101 Željka Luketića i od tada kreće naša dugogodišnja suradnja i borba s raznim stranim i domaćim diskografima. Kompilaciju smo naposlijetku realizirali s Croatiom Records, kao najvećim labelom u regiji i nasljednikom bogatog Jugotonovog kataloga.”, ispričao nam je Višeslav.[/quote_box_center]

Višeslava Laboša mnogi možda poznaju kao DJ Labosha, koji je aktivno sudjelovao u razvoju zagrebačke klupske scene, no on je i glazbeni producent, oblikovatelj glazbe za filmove i novinar, koji već godinama sakuplja građu za ovakav dvostruki CD, hvalevrijedan projekt za upoznavanje mlađih ali i starijih generacija s domaćim autorima koji su svoju karijeru započeli u posve drugačijim vodama od onih u kojima ih poznajemo danas.

[quote_box_center]”Poznavanje tržišta mi nikada nije bila jača strana. No, uvjeren sam kako za ovo izdanje, iako je CD kao medij debelo na zalasku, postoji popriličan interes. Dupkom popunjeno izdanje s dva CD-a uključuje 47 traka. Tu su synth-pop pjesme, elektro-akustički eksperimenti, ulomci nikad objavljenih intervjua s izvođačima s limitiranih promo ploča „Jugoton express“, ulomci iz priča za djecu, i šest nikada objavljenih pjesama. Pretpostavljam da bi pored fanova elektronske glazbe s retro afinitetom, također i audiofili i glazbeni producenti na ovom izdanju mogli naći predmet svojeg interesa. Na kompilaciji se naime nalaze snimke s originalnih magnetofonskih master traka, a ne loši ripovi s ploča kakve nalazimo na internetu. O tome da se za veliku večinu ploča koje su na ovoj kompilaciji treba iskeširati podosta Eura i ne moram pričati.”, pojašnjava Višeslav.[/quote_box_center]

Viseslav Labos
foto: Nađa Vasiljević

Kad pomislimo elektronska glazba u Hrvatskoj, mnogi će od nas prvo i jedino pomisliti na Denis&Denis, no tek rijetki će znati da je npr. hrvatska glazbena legenda Željka Kovačiček, na svom prvom albumu iz 1978. godine, imala i jednu stvar Moroderovske elektronike. Novi val, pop, avangarda, pa čak i fragmenti priča i govornih izdanja Discothalie čine Electronic Jugoton dobrim izborom za plesni podij, ali i za intimnije iskustvo slušanja. Među zastupljenim izvođačima na kompilaciji su Dorian Gray, Borghesia, D’Boys, U škripcu, Parlament, Električni orgazam, Slađana & Neutral Design, Amila, Milka Lenac i mnogi drugi. Kompozitori poput Andreja Baše, Igora Savina, Arsena Dedića, Silvia Foretića, Branimira Sakača, Igora Kuljerića i Miroslava Miletića, također su tu.

[quote_box_center]”Ono što je najbitnije istaknuti vezano za izvođače, jest to da je u Jugoslaviji bila prava rijetkost da se netko bavi elektronskom glazbom u kontinuitetu više od 3-4 godine. Razlog tomu je bio nedovoljan interes medija, osim u zlatom razdoblju synth-popa Denis i Denisa, dakle sredinom 80-ih, te je također i tehničke prirode. Kako osim u Beogradu nije bilo elektronskog studija, a i taj je bio rezerviran samo za ozbiljna kompozitorska elektro-akustička istraživanja, bilo je jednostavnije imati klasični rock bend. Synthesizer je također nedugo zatim postao stigmatiziran kao instrument za instant produkciju, za zabavnjake, pa se time povoljna klima za bilo kakvo umjetničko izražavanje synthesizerom u mainstream izdavaštvu u potpunosti izgubilo. Tako su 1984. Denis i Denis dosegli su artistički vrhunac synth-popa, da bi iste godine Huljićev Magazin također napravio gotovo kompletan album sa synthevima i ritam mašinom – naravno, s potpuno drugačijim ambicijama.”, objašnjava Laboš.[/quote_box_center]

Ako ste pomislili kako ste još premladi da bi uopće takve stvari i poznavali, ne brinite, ima i mnogih među starijim generacijama, koji ne znaju da je elektronika bujala u staroj Jugi, usporedno s Novim valom, koji se vezivao isključivo uz rock izričaj i bendove.

[quote_box_center]”I dan danas me iznova začuđuje koliko neki vrhunski poznavatelji glazbe, i pritom mislim na vrlo ozbiljne ljude iz glazbenog miljea, nisu upoznati s nekim općim mjestima elektronske glazbe u Jugoslaviji. Ne da ih osuđujem, baš naprotiv, jer svjestan sam koliko je meni trebalo vremena da posložim taj mozaik. U ovih desetak godina fokusiranog istraživanja, gotovo se nikada s nekom informacijom nisam susreo dva puta, a isto tako i Luketić. Ta povijest, ako ju tako možemo uopće nazvati je fragmentirana do te mjere da na pločama rock bendova za koje misliš da nemaju veze s elektronikom, iskrsne par minuta pre-lude elektronike, ili u opusima kompozitora ozbiljne glazbe s preko 100 kompozicija naiđeš na jednu jedinu elektronsku stvar! Čest je također slučaj da su ljudi iz već spomenutih razloga jednostavno odustajali od elektronske glazbe i prihvaćali se gitare ili su pak poput onih ustrajnijih nastavili karijere izvan Jugoslavije, tipa Laibach i Borghesia. Zato je i bilo neophodno da se Željko i ja, surađujući konstantno nadopunjavamo i revaloriziramo otkriveni sadržaj, ne opterećujući se podacima sa osobne karte pojedinog izvođača – bio on u svojoj biti roker, panker i klasičar. Danas je, iako to većina prosječnih slušatelja ne primjećuje, apsolutno sve elektronska glazba, na ovaj ili na onaj način. Bitno je samo kako joj je umjetnik pristupio.”[/quote_box_center]

Da ne bi došlo do zabune, ova je kompilacija složena isključivo iz arhive Jugotona, dok bi se brojne elektronske poslastice iz tog doba mogle pronaći i na pokojem drugom labelu, no zbog pravnih zavrzlama Laboš i Luketić morali su se ‘zadovoljiti’ tek ovom nemalom arhivom.

[quote_box_center]”Prepreke na koje smo Željko i ja nailazili su uglavnom pravnog, zatim financijskog, te konačno i estetskog karaktera. Kompilacija je, naime, prvotno zamišljena da obuhvaća elektronsku glazbu iz bivše države nevezano na kojem je labelu prvotno objavljena. S pravne strane to se ipak uspostavilo kao utopija. Kada je riječ o glazbi koja je svojedobno objavljena za jedan label, da bi se ona reizdala na drugom labelu, taj drugi label mora otkupiti prava od vlasnika snimke. Croatia Records je stoga pristala objaviti materijale koji su njihovom vlasništvu, ali ne i u vlasništvu drugih labelova iz bivše Juge. Iz tog pravno-financijskog problema izrodio se i estetski problem. Naime, koliko god da je katalog Jugotona velik, u opticaju za neku definitivnu antologiju elektronske glazbe u Jugoslaviji trebalo je posegnuti za pjesmama iz svih arhiva. Kako to nije bilo izvedivo, zapali smo u slijepu ulicu što se samog izbora pjesama tiče, no uz višegodišnje brainstormanje našli smo vrlo zadovoljavajući izlaz i koncept. On se doslovno reflektira u samom naslovu kompilacije, dakle, “Electronic Jugoton”. Iako podsjeća na Jugoslaviju, ovdje je riječ o antologiji elektronske glazbe koja je u vlasništvu Jugotona i kao takva je, nadam se, samo početak sličnih izdavačkih projekata na kojima radimo.“, zaključuje Laboš.[/quote_box_center]

Kompilaciju Electronic Jugoton možete kupiti u svim prodavaonicama Croatia Records-a, a možete je preslušati na Deezeru.

Usporedno s izlaskom ovog glazbenog izdanja, valja posjetiti i izložbu ‘Jugoton – istočno od raja, 1947. – 1991.‘ u Tehničkom muzeju sve do 30. studenog. Multimedijska izložba o vizualnoj i pop kulturi te tehnologiji, produkciji i proizvodnji najveće diskografske kuće bivše Jugoslavije, sadrži veliki broj memorabilije, omota ploča, plakata, fotografija, znakova i logotipa, nacrti Jugotonovih tvorničkih prostora i trgovina te drugi materijali poput odluka radničkog savjeta, knjige dojmova, dokumentarnih fotografija.

-MK-