Sukob između mističnih vinilnih fetišista i njihovih racionalno-digitalnih protivnika traje otkako su limited edition izdanja ploča postala totemski predmet obožavanja raznovrsnih underground zajednica. Ulaskom velikih diskografskih kuća u igru, situacija se dodatno zaoštrila.

Jedni i drugi uzimaju kvalitetu zvuka kao ključni argument – nije li upravo u tome ključ njihove zablude?

Uobičajeni argumenti ljubitelja ploča uglavnom uključuju tvrdnje o „toplini“ zvuka i većem dinamičkom rasponu koji vinil može podnijeti (razlike između tiših i glasnijih sekvenci su intenzivnije nego na CD-u). Protuargumenti tome su beskonačni i često odaju znanstvenu potkovanost koja nadilazi senzibilitet za glazbu. U svakom slučaju, stoji činjenica da sadržaj brojnih suvremenih ploča nije masteriran za vinil, pa ti nosači zvuka i nisu drugo nego golemi „sprženi CD-i“.

[quote_center]…stavljanje igle na ploču je beskrajno daleko od čekiranja youtube linka na fejsu…[/quote_center]

Nekima su, ipak, puno više od toga. Omot ploče svojom dimenzijom omogućava veći užitak u vizualnom aspektu albuma, što vrijedi i za egzotična izdanja samog vinila, u jednoj ili više boja. Postoje izdanja koja uključuju velike postere i booklete, naljepnice i sve što je nužno za intenzivnu fetišističku masturbaciju. O ritualu da ne zborimo – stavljanje igle na ploču je beskrajno daleko od čekiranja youtube linka na fejsu, kao što zen meditacija uz biranu lulu svisoka promatra lančano i histerično srkanje tvorničkih cigareta.


Na kraju, ploče se prodaju i to jako dobro. Od luksuznih reizdanja klasika na teškom vinilu do najnovijih elektronskih komada za podije, publika uživa u svim aspektima proizvoda. Potražnja dovodi i do toga da neke „tiskare“ više ne mogu ispunjavati sve zahtjeve, a do već zastarjelih strojeva, koji bi omogućili obilniju proizvodnju, više nije lako doći. Industrija mudro ispipava potrebe kupaca, pa uz sam fizički predmet često pruža i opciju digitalnog downloada albuma – CD je definitivno pokopan.

[quote_center]‘Meni je vinil pojam zvuka osjećaja posebnosti ljubavi. Prema cdu to nikad neću osjećati.’, Teo Harouda[/quote_center]

S razvojem kontrolera za programe kao što je Traktor, omogućena je precizna simulacija brojnih DJ smicalica za gramofone i miksetu, a količina glazbe koju je moguće donijeti u klub na jednom sticku je prije desetak godina bila nezamisliva. Unatoč tome, sve su brojniji DJ-i koji odabiru kvalitetu pred kvantitetom.

ProdajaVinila
Portal djtechtools.com prenosi informacije o specifičnim preferencijama: mladi entuzijasti na vinilima kupuju albume, dok je među DJ-ima veća potražnja za izdanjima na 45 okretaja, koja nose višu kvalitetu zvuka. Osim toga, mnogi smatraju flipanje ploča jednostavno zabavnijim od pikanja mp3-ca po ekranu.

‘Vinil je prvenstveno sjajan filter. Danas su svakom na raspolaganju jeftini kompjuteri, “besplatni” programi za stvaranje glazbe i pristup internetu. Svatko može složit stvar i izdati je na svom digitalnom labelu bez puno muke. Kod vinila je priča malo drugačija, tu ipak treba uložiti neki ozbiljniji novac da bi se išlo u pressing ili, što je teže, treba zadiviti nekog svojim zvukom jer nitko neće olako izdati ploču. Mislim da se 90% današnjih underground labelova jedva pokrije. Razlika između pravih ljubitelja glazbe i narcisoidnih producenta je upravo u tome što će ljubitelj stavit muda i novčanik pod panj ako vjeruje u nečiji zvuk.’, Vedran Stihović (YourName)

Vinil_02
[quote_right]Shopa u ovoj regiji nema, a prijeko je potreban svakom gradu, a ponajviše glavnom gradu jedne države…[/quote_right]I sami smo svjedoci, a neki i posjetitelji sve češćih partija koji isključivo preferiraju i toleriraju puštanje muzike isključivo s vinila. Mnogi su govorili da je Mario Novak, vlasnik Pitch Vinyl Shopa Zagreb, lud jer otvara takav dućan uslijed krize i u vremenu kad je sve digitalno i online, no on ustraje i kako se čini ne misli stati.

‘Mislim da je vrijeme idealno, scena nam se jako diže. Shopa u ovoj regiji nema, a prijeko je potreban svakom gradu, a ponajviše glavnom gradu jedne države, s kvalitetnim izborom elektronske glazbe. Svi se vraćaju na vinile jer je, po meni, puno zanimljivije puštat na vinilima. I, naravno, tu je ta poznata toplina zvuka… Jako puno muzike danas izlazi isključivo na vinilu.’, Mario Novak